Promjena vlasti u SAD-u
Drugi mandat Donalda Trumpa počinje s velikim praskom na financijskim tržištima. Dok američke dionice rastu, u Europi i tržištima u razvoju reakcije su mješovite.
Euforija na američkim dionicama
Već u tjednima prije predsjedničkih izbora u SAD-u, kapitalna tržišta počela su uračunavati pobjedu Trumpa. Nakon što su Republikanci osvojili ne samo Bijelu kuću, već i većinu u Senatu i Zastupničkom domu, američka tržišta dionica reagirala su izrazito euforično. Tri najvažnija američka burzovna indeksa dosegnula su nove rekordne visine, pri čemu su posebno porasle dionice banaka, čelične industrije i obrambenih tvrtki. Međutim, u posljednja dva tjedna američki burzovni indeksi uglavnom su vratili te dobitke.
Mješoviti osjećaji drugdje
U Europi su reakcije bile suzdržanije, ponajviše zbog strahova od novih carina i trgovinskih barijera na štetu europskih poduzeća. Dionice na tržištima u razvoju reagirale su s nesigurnošću i djelomičnim padovima, jer su ulagači strahovali da bi protekcionistička trgovinska politika pod Trumpom mogla oslabiti rast i izvoz tih zemalja. Neke države, poput Indije, bile su manje pogođene zbog manje ovisnosti o izvozu. Tako bi Indija mogla čak profitirati od Trumpove oštre politike prema Kini. S druge strane, u zemljama poput Meksika, koje su snažno ovisne o trgovinskim odnosima sa SAD-om, zabilježeni su veći padovi dionica i valuta.
Povezani članak: Ulaganje u američke dionice
Tržišta obveznica reagiraju pretežno negativno
Tržišta obveznica reagirala su padom cijena i rastom prinosa, posebno kod obveznica s dužim rokom dospijeća. Nakon Trumpove pobjede, kao i zbog i dalje vrlo snažnih gospodarskih i podataka o tržištu rada, tržišta su isključila daljnje smanjenje kamatnih stopa od strane američke središnje banke. Izgledi za manje smanjenje kamatnih stopa nego što se prvotno očekivalo i novi val politike „Amerika na prvom mjestu“ doveli su do daljnjeg jačanja američkog dolara.
Što bi Trump mogao donijeti financijskim tržištima?
Većina vezana uz drugi Trumpov mandat trenutno je još uvijek spekulativna. Stoga su i procjene o utjecaju na kapitalna tržišta nesigurne. Kratkoročno bi ponajprije mogle rasti cijene dionica onih poduzeća koja bi profitirala od deregulacija Trumpove administracije i povratka proizvodnih kapaciteta u SAD. Dugoročno, međutim, prijete rizici od novih carina, trgovinskih barijera i inflacije. Financijska tržišta su djelomično već uračunala te rizike, ali ne i scenarij masovnog povećanja američkih carina na širokoj fronti.
S druge strane, dionice izvan SAD-a mogle bi reagirati s olakšanjem ako predsjednik Trump bude manje agresivan nego što se trenutno strahuje. Slično bi se moglo dogoditi na tržištima obveznica ako Trump uspije umiriti zabrinutost oko inflacijskih rizika i neovisnosti američke središnje banke. Američki dolar bi mogao ostati snažan u početku, ali je već sada vrlo skup iz fundamentalne perspektive i mogao bi se kasnije značajno oslabiti.
Dok se ne objave konkretne mjere i okvir za buduću trgovinsku i fiskalnu politiku, treba računati na veće oscilacije cijena na financijskim tržištima. Kao i tijekom Trumpovog prvog mandata, vjerojatno će biti potrebno pripremiti se na iznenadne preokrete i kontradiktorne izjave.
Postoje dva tabora po ovom pitanju: jedan smatra da će te carine biti uvedene samo u vrlo ograničenom opsegu i da ih Trump koristi prvenstveno kao sredstvo pritiska. Drugi tabor vjeruje da će te carine zaista biti uvedene, kako prema Kini, tako i prema Europi i drugim zemljama/regijama – te da će ih Trump eventualno djelomično ukinuti nakon ustupaka američkih trgovinskih partnera.
U prilog tome ide činjenica da Trump ima veliki poticaj brzo ispuniti svoja brojna predizborna obećanja svojim biračima. Protiv toga govori da bi to vrlo vjerojatno značilo niži gospodarski rast za SAD, kao i potencijalno višu inflaciju, te da dodatni državni prihodi, za razliku od Trumpovih očekivanja, neće ni približno moći pokriti proračunski deficit. Američka tržišta dionica trenutno nisu u potpunosti uračunala scenarij maksimalnog povećanja carina.
Za tržišta u razvoju, ali i za Europu, nove američke carine na širokoj fronti predstavljale bi novi rizik za rast. Većina analitičara čini se da smatra kako su europska tržišta barem djelomično uračunala Trumpove planove o carinama. Međutim, točan učinak ostaje spekulativan, jer su stvarna provedba i visina carina, kao i eventualne protumjere, još uvijek nejasni.
Bidenova administracija je tijekom svog mandata potrošila znatno više nego što je prikupila. To je doduše stimuliralo gospodarstvo, ali je također značajno povećalo zaduženost i kamatne troškove države. Trajno visoki deficiti mogli bi održavati visoke prinose na američke državne obveznice ili ih čak dodatno povećati. To bi poskupjelo pribavljanje kapitala za mnoge tvrtke i vlade diljem svijeta. Manji američki proračunski deficiti bi s jedne strane mogli usporiti gospodarski rast, ali bi mogli dovesti do pada kamatnih stopa na kapitalnim tržištima, čime bi podržali tvrtke i potrošače. Za američko gospodarstvo se trenutno za 2025. predviđa rast od preko dva posto. Taj rast će biti potaknut prvenstveno produktivnim dobicima, opsežnim ulaganjima u umjetnu inteligenciju, elektrifikaciju i povratak proizvodnih kapaciteta u SAD.
Trumpov prvi mandat bio je obilježen rastućim proračunskim deficitima (s fokusom na smanjenje poreza i visoke vojne izdatke). Malo je naznaka da su se njegovi prioriteti promijenili. Prilično je sigurno da će se produžiti porezna smanjenja iz Trumpovog prvog mandata, koja bi inače istekla ove godine ili 2028. Procjene američkog Kongresa predviđaju dodatni proračunski deficit od 4,6 bilijuna dolara za sljedećih 10 godina ako se ta porezna smanjenja produže. Najave iz Trumpovog tabora o brzom smanjenju troškova za oko dvije bilijuna dolara u američkim agencijama i ministarstvima već su djelomično revidirane. Trenutno su najvjerojatniji trajno visoki proračunski deficiti, na što se čini da se prilagođavaju i američka tržišta obveznica.
Prilično je sigurno, ali nejasno u detaljima, da će doći do daljnje deregulacije, posebno u financijskom sektoru i kod ekoloških standarda. To bi moglo pozitivno utjecati na cijene dionica, posebno u proizvodnom sektoru (energija, industrija) i financijskom sektoru. Nejasno je hoće li i u kojoj mjeri Trump pokušati smanjiti neovisnost američke središnje banke (Fed). Analitičari vjeruju da Trump neće ponovno imenovati Jeromea Powella za predsjednika središnje banke, što bi moglo dovesti do nesigurnosti u vezi s budućom monetarnom politikom. Ako bi se Fed percipirao kao manje neovisan, to bi moglo uznemiriti tržišta obveznica (potencijalno viša inflacija) i dovesti do značajnih oscilacija i na valutnim tržištima.
Kratkoročno i srednjoročno, mnogi faktori ukazuju na nastavak čvrstog američkog dolara. Euro bi mogao pasti na paritet s američkim dolarom ili čak nešto ispod toga. Međutim, tijekom svoje prve predsjedničke kampanje, Trump se okrenuo prema slabijem američkom dolaru. To bi se moglo ponoviti i ovaj put – posebno ako snaga američkog dolara počne opterećivati američko gospodarstvo. Fundamentalno gledano, američki dolar je već vrlo skup, što znači da bi dugoročno mogao značajno oslabiti. Ipak, čini se da je prerano za pozicioniranje u tom smjeru.
Raiffeisen Sustainable US Equities
The fund Raiffeisen-Nachhaltigkeit-US-Aktien exhibits elevated volatility, meaning that unit prices can move significantly higher or lower in short periods of time, and it is not possible to rule out loss of capital.