Što možemo očekivati za kapitalno tržište u 2025. godini?
Europska tržišta dionica, kao i tržišta dionica u globalnim tržištima u razvoju, značajno su se pozitivno razvila, iako su ta tržišta djelomično zaostajala za SAD-om. Preuzimanje rizika na kapitalnim tržištima isplatilo se i na tržištima obveznica, gdje su daljnji padovi kamatnih marži za korporativne obveznice i obveznice tržišta u razvoju donijeli unosne prinose. Sve to unatoč geopolitičkim krizama i političkim previranjima, koja su doduše povremeno uzrokovala volatilnost, ali nisu mogla zaustaviti pozitivan razvoj. Općenito opadajući trend inflacije omogućio je središnjim bankama – u okruženju umjerenog globalnog gospodarskog rasta – da započnu očekivani ciklus smanjenja kamatnih stopa.
Globalni gospodarski razvoj i politika središnjih banaka
Konsenzusna procjena za globalni gospodarski rast ostaje nepromijenjena (dobra) s povećanjem od više od tri posto. U SAD-u se trenutno očekuje nešto manji rast nego za 2024. godinu, dok će rast u Europi ostati nizak, ali će se razvijati pozitivnije nego 2024. godine. Na globalnim
Što se tiče inflacije, očekuje se daljnji pad u gotovo svim svjetskim regijama, kao i daljnje smanjenje kamatnih stopa od strane središnjih banaka. Međutim, zbog ishoda izbora u SAD-u i najavljenih ekonomskih mjera, mogli bi se pojaviti inflatorni učinci koji bi posebno utjecali na putanju kamatnih stopa američke središnje banke (Fed) tijekom godine.
U eurozoni očekujemo znatno više koraka u smanjenju kamatnih stopa nego u SAD-u zbog različitih ekonomskih uvjeta.
Za europsko tržište obveznica sudionici na tržištu predviđaju smanjenje kamatnih stopa Europske središnje banke do sredine godine na neutralnu razinu kamatnih stopa. S obzirom na daljnja kašnjenja u rastu u eurozoni (posebno u zemljama poput Njemačke i Francuske) uz istovremeno osjetno umjereniju inflaciju, postoji mogućnost da će se tijekom godine razgovarati i o potrebi za labavijom monetarnom politikom. Stoga vidimo više prilika nego rizika za tržište obveznica eurozone i preferiramo obveznice s duljim rokovima dospijeća na početku godine.
U cijenama američkih obveznica već su uključena samo umjerena smanjenja kamatnih stopa. Više carine stvaraju veću inflaciju, ali i veću nesigurnost u pogledu rasta. Sveukupno, to bi za američke državne obveznice (Treasuries) tijekom godine trebalo biti uravnoteženo. Do kraja godine, zbog očekivane slabije konjunkture u 2026. godini, mogući su umjereno niži prinosi.
Iako kreditne riziko premije imaju malo prostora za daljnje smanjenje, ostvarivi prinosi i dalje podržavaju atraktivnost korporativnih obveznica u okruženju ekspanzivnije politike središnjih banaka i solidne makroekonomske slike. U ovom okruženju smatramo da su kuponski prinosi primarni izvor prihoda, dok su dodatni kapitalni dobici kroz smanjenje spreadova malo vjerojatni. Za nadmašivanje performansi visokoprinosnih obveznica bila bi korisna stabilna gospodarska situacija.
Za tržišta u razvoju, s novom američkom administracijom koja stupa na dužnost početkom 2025. godine, povećavaju se nesigurnosti u različitim područjima, posebno u trgovinskoj politici, što bi moglo ometati daljnji pad riziko premija. Ipak, zbog selektivno atraktivnih spreadova i očekivanih (umjereno) opadajućih prinosa u SAD-u, očekujemo pozitivnu vrijednosnu izvedbu obveznica tržišta u razvoju denominiranih u tvrdim valutama. Na strani lokalnih valuta, rastuće globalne nesigurnosti koje ograničavaju manevarski prostor središnjih banaka tržišta u razvoju djelomično su reflektirane, ali očekujemo bolje prilike za ulazak u narednim mjesecima. Preferiramo zemlje s dobrim potencijalom rasta, poput Indije i Indonezije, kao i one koje bi se trebale strukturno poboljšati, poput Južne Afrike i Turske. Također, Brazil bi mogao pružiti prilike, pod uvjetom da se predstavi vjerodostojan fiskalni plan.
Tržišta dionica i dalje se suočavaju s općenito pozitivnim okruženjem: slab, ali pozitivan gospodarski rast, niska inflacija, padajuće kamatne stope. Važan stup za pozitivan pogled na tržište dionica je kontinuirana ekspanzija korporativnih dobitaka. Očekuje se da će ti dobici u 2025. godini biti u visokom jednoznamenkastom rasponu. To se posebno odnosi na američke dionice, pri čemu bi sektorska raspodjela doprinosa dobitku trebala biti znatno uravnoteženija nego u posljednje dvije godine, kada je postojala vrlo visoka ovisnost o najvećim američkim rastućim tvrtkama.
Trendovi prema umjetnoj inteligenciji (AI), digitalizaciji i migraciji u oblak nastavljaju se i dalje te će i ubuduće osiguravati rast za tvrtke. Očekujemo da će šire tržište ponovno dobiti na značaju, kao i da će manja poduzeća moći profitirati od započetog ciklusa smanjenja kamatnih stopa.
Također, u Europi se za 2025. godinu ponovno očekuje rast korporativnih dobitaka. Najveći porasti trebali bi biti u industrijskom sektoru, sektoru osnovnih materijala i tehnološkom sektoru. Ukupno se očekuje rast dobitaka u srednjem jednoznamenkastom rasponu. S obzirom na vrednovanje, Europa je znatno jeftinija od SAD-a, što stvara određeni potencijal za nadoknadu.
2025. godina bit će još jedna uzbudljiva godina za tržišta u razvoju. U fokusu su najavljene više američke carine na uvoz, posebno na kineske proizvode, od strane budućeg američkog predsjednika Trumpa, kao i pitanje kako će američki dolar reagirati na ovaj razvoj događaja. Općenito, jak američki dolar predstavlja otpor za performanse tržišta dionica u razvoju, dok slab američki dolar predstavlja povoljan vjetar. Općenito, smatramo da su tržišta u razvoju vrlo otporna na pojačani trgovinski sukob s SAD-om, jer su poznati rizici prema dolje i stoga bi trebali biti već uključeni u cijene. Osim toga, postoji prostor za protumjere, posebno na fiskalnoj strani, a dinamika rasta na tržištima u razvoju i dalje izgleda povoljno u usporedbi s razvijenim tržištima.
Evidentne rizike ne treba zanemariti
Sveukupno, očekujemo konstruktivnu kapitalnu tržišnu godinu 2025., koja nudi prilike za atraktivne prinose kako na tržištu obveznica, tako i na tržištu dionica. Ipak, sljedeće evidentne rizike ne treba zanemariti!
Fiskalna politika Donalda Trumpa mogla bi dovesti do pregrijavanja američkog gospodarstva. Najavljene porezne olakšice i povećani državni izdaci potiču gospodarski rast, ali također nose rizik da ove mjere pregriju već snažno američko gospodarstvo. Posljedica bi bila porast inflacije. To bi zauzvrat prisililo američku središnju banku (Fed) da pooštri svoju monetarnu politiku kako bi držala inflaciju pod kontrolom. Takav razvoj događaja bio bi problematičan za kapitalna tržišta. Tržišta dionica često negativno reagiraju na rastuće kamatne stope, jer veći troškovi financiranja opterećuju dobitke poduzeća i smanjuju atraktivnost dionica u usporedbi s fiksnim prihodima. Također, tržišta obveznica mogla bi biti pod pritiskom, jer rastuće kamatne stope dovode do pada cijena obveznica.
Još jedan rizik za kapitalna tržišta u 2025. godini mogao bi biti globalni trgovinski rat, izazvan politikom Donalda Trumpa. Trumpove protekcionističke mjere, poput uvođenja visokih carina i trgovinskih barijera, mogle bi dovesti do odmazde drugih zemalja i time značajno ugroziti međunarodnu trgovinu. Eskalirajući trgovinski rat znatno bi oslabio globalni gospodarski rast. Trgovinski sukobi obično dovode do viših troškova za uvoz i izvoz, što povećava cijene za potrošače i poduzeća. To može smanjiti potražnju za robama i uslugama. Slabiji globalni rast mogao bi negativno utjecati na tržišta dionica, dok bi državne obveznice vjerojatno imale koristi.
Monetarna politika u SAD-u i dalje je restriktivna. Stoga se kao dodatni rizik ne može isključiti recesija u SAD-u. Recesija u SAD-u imala bi dalekosežne negativne učinke na tržišta dionica, koja često reagiraju medvjeđim tržištem. Također, riziko premije u klasama imovine sa spreadom obično snažno negativno reagiraju tijekom recesije. Nasuprot tome, prinosi na državne obveznice bi značajno pali, što bi dovelo do pozitivne vrijednosne izvedbe državnih obveznica.
Konačno, treba spomenuti i rizik daljnje geopolitičke eskalacije. Razvoj događaja u Ukrajini teško je predvidjeti, a već se dugo raspravlja o mogućem napadu Kine na Tajvan. Posebno na Bliskom istoku postoje sukobi koji bi mogli imati globalne posljedice, poput sukoba između Izraela i Irana. Eskalacija bi imala značajne implikacije na globalna energetska tržišta i dovela bi do naglog rasta cijena nafte. Osim općeg vala averzije prema riziku, skok cijena nafte mogao bi imati negativne povratne učinke na globalnu rizičnu imovinu.
Iako se nijedan od ovih rizika ne mora nužno ostvariti, važno je biti oprezan i, ovisno o situaciji, prilagoditi procjenu kapitalnih tržišta i pozicioniranje.
Karin Kunrath, Chief Investment Officer za Raiffeisen KAG
*Riječ "medvjeđe tržište" označava trajno opadajuće cijene, dok riječ "bikovsko tržište" označava trajno rastuće cijene dionica. Kompletan burzovni ciklus obuhvaća i bikovsko i medvjeđe tržište.